Prošli je tjedan na izrazito sadržajnom Adria Business Forumu glavna zvijezda bio nobelovac James A. Robinson, koji je zajedno sa svojim koautorom knjige „Zašto nacije propadaju“ i Simonom Johnsonom dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju za 2024. godinu. Tim povodom sam imala potrebu pročitati knjigu u kojoj je elaborirana teorija o ekstrakcijskim i uključivim političkim i ekonomskim institucijama koju su konceptualizirali, a koja je i bila povod za dodjelu ove prestižne nagrade. Između ostaloga, kao vrlo kritičnu slušateljicu, zanimalo me u kojoj će se mjeri u svojem predavanju Robinon držati knjige i svojih drugih uradaka, odnosno hoće li ga dopuniti (jer je knjiga objavljena prije skoro 15 godina) te prilagoditi situaciji (dotaknuti se Hrvatske). Predavanje, a posebice moderirani Q&A, su zaslužili sve pohvale, no još puno više pohvala zaslužuje ova knjiga.
Radi se o knjizi koja na nevjerojatno jednostavan način, kroz brojne primjere i edukativnu strukturu (u uvodnom dijelu svakog poglavlja na konkretnom je primjeru kratko objašnjena tematika poglavlja, dok se na kraju svakog poglavlja rezimira ključno), objašnjava kako „nacije danas propadaju zato što njihove ekstrakcijske ekonomske institucije ne stvaraju poticaje nužne da bi ljudi štedjeli, ulagali i inovirali“ (str. 392.), dok su uključive ekonomske institucije „dobre za ekonomsko blagostanje nacije“ (str. 84.). Autori, koristeći primjere brojnih ekstrakcijskih država tijekom povijesti (Austro-Ugarska, carska Rusija, Osmansko Carstvo i dinastička Kina), ali i danas (Afganistan, Sjeverna Koreja, Somalija i Uzbekistan), kao i država Latinske Amerike i subsaharske Afrike za koje je Robinson stručnjak (primjerice Argentine, Gvatemale, Kolumbije, Etiopije, Konga, Sijera Leonea i Zimbabvea), objašnjavaju kako želje onih na vlasti da zadrže svoju moć rezultiraju time da zaziru od kreativne destrukcije (u povijesti od industrijalizacije, danas od novih tehnologija i inovacija) nužne za ekonomski napredak. Samo neka od obilježja takvih država koja autori objašnjavaju su nedostatak reda i zakona, manjak vlasničkih prava, moć u rukama malobrojne elite (ponekad čak apsolutizam), centralizirano preraspodjeljivanje sredstava, nepoticanje ekonomskog rasta i neprihvaćanje inovacija, a što sve rezultira, kako ga autori nazivaju, začaranim krugom – snažnim motivom ekstrakcijskih političkih i s njima blisko povezanih ekonomskih institucija da se takovo stanje održi. S druge strane, uključivim državama autori smatraju većinu današnjih najrazvijenijih država svijeta poput Francuske, Južne Koreje, SAD-a i Velike Britanije, ali i mnoge države u kojima se uključivost širi, kao što su Bocvana i Brazil. Samo neka od obilježja ovakvih država koja autori razlažu u knjizi su prisutnost potrebne razine političke centralizacije, politički pluralizam, provođenje reda i zakona, zaštita vlasničkih prava, jednakost pred zakonom, ulaganja u javne usluge, ulaganja u obrazovanje, promicanje ekonomske aktivnosti, poticanje istraživanja i razvoja te slobodni mediji, a što sve pak rezultira čarobnim krugom – pozitivnom povratnom spregom koja osigurava da se uključive političke i ekonomske institucije održe pa čak i prošire.
Zanimljivosti knjige pridonose i „priče“ iz povijesti – o razlozima rasta i propadanja velikih povijesnih entiteta kao što su Majanski gradovi-države, Rimsko Carstvo i Venecijanska republika. Ali i mnogobrojne interesantne političko-ekonomske činjenice, od onih o zabrani ulaska strancima u zemlju (u carskoj Kini), preko onih o lusterima koji nisu mogli visjeti jer su bili preteški s obzirom na to da je plan ostvarenja bio definiran u tonama te zakonskoj zabrani izostanaka i praznog hoda na poslu (u Staljinovoj Rusiji), do zabrane korištenja riječi „radnici“, „sindikati“ i „štrajk“ (u Gvatemali). Štoviše, s velikim će interesom i stručni i čitatelji laici zasigurno čitati i tumačenje autora zašto su zemljopisna, kulturna i hipoteza neznanja teorije koje ne uspijevaju objasniti razlike između nacija.
Sveukupno, iznimno poučna knjiga koja suvremenu, ali i političku ekonomiju tijekom povijesti, približava prosječnim čitateljima zainteresiranima za razumijevanje političko-ekonomskih okvira, ali i knjiga za stručnjake zainteresirane za povijesni i suvremeni razvoj ekonomske misli. Navedeno potvrđuju indikativni, no istovremeno i provokativni podnaslovi poglavlja u knjizi:
Predgovor – Zašto su Egipćani ispunili Tahrirski trg kako bi zbacili Hosnija Mubaraka, i kako nam to pomaže u razumijevanju slučajeva blagostanja i siromaštva
1. Tako blizu, a opet tako različiti – Nogales u Arizoni i Nogales u Sonori imaju isti narod, kulturu i zemljopis. Zašto su onda jedni bogati, drugi siromašni?
2. Teorije koje ne vrijede – Siromašne zemlje siromašne su ne zbog svojih zemljopisnih ili kulturnih svojstava, ili zato što njihovi vođe ne znaju koje će politike obogatiti njihove građane
3. Stvaranje blagostanja i siromaštva – Kako se blagostanje i siromaštvo određuje poticajima koje stvaraju institucije i kako politika određuje koje će institucije neka nacija imati
4. Male razlike i ključne prekretnice: teret povijesti – Kako se institucije mijenjaju kroz politički sukob i kako prošlost oblikuje današnjicu
5. „Vidio sam budućnost i ona funkcionira“: rast u uvjetima ekstrakcijskih institucija – Što su Staljin, kralj Shyaam, neolitska revolucija i majanski gradovi-države imali zajedničkog i kako to objašnjava zašto sadašnji ekonomski rast Kine ne može dugo trajati
6. Udaljavanje – Kako se institucije razvijaju tijekom vremena, često se međusobno udaljavajući
7. Točka preokreta – Kako je politička revolucija 1688. godine promijenila institucije u Engleskoj i dovela do industrijske revolucije
8. Ne na našem terenu: prepreke razvoju – Zbog čega su se politički moćnici u mnogim nacijama suprotstavljali industrijskoj revoluciji
9. Preokretanje razvoja – Kako je europski kolonijalizam osiromašio velike dijelove svijeta
10. Difuzija blagostanja – Kako su neki dijelovi svijeta krenuli drugačijim putovima prema blagostanju, od onih kojima je išla Britanija
11. Čarobni krug – Kako su institucije koje su poticale blagostanje stvorile pozitivnu povratnu spregu koja je spriječila elite da ih potkopaju
12. Začarani krug – Na koji način institucije koje stvaraju siromaštvo dovode do negativne povratne sprege i tako se održe
13. Zbog čega nacije propadaju danas – Institucije, institucije, institucije
14. Razbijanje kalupa – Kako je nekoliko zemalja promijenilo svoju ekonomsku putanju tako što su promijenile svoje institucije
15. Razumijevanje blagostanja i siromaštva – Kako je svijet mogao biti drugačiji i kako razumijevanje toga može objasniti veliki broj neuspjelih pokušaja borbe protiv siromaštva
Žanr: popularnoznanstvena publicistika iz područja političke ekonomije i ekonomske povijesti
Broj stranica: 486
UKUPNI DOJAM: 5/5
Jezik/stil: pisano jednostavnim, svima razumljivim jezikom
Sumornost: 2/5 (nerijetke nemoralne odluke političkih i gospodarskih elita na uštrb stanovništva koje deprimiraju)
Poželjno predznanje: 2/5 (potrebno poznavanje osnovnih pojmova iz ekonomije te svjetske povijesti, suvremenih društveno-političkih zbivanja i geografije)
Preporuka za čitanje: 5/5
p.s. Doživljaj knjige ovisi o tome tko i u kojem životnom trenutku čita.