Najveće longitudinalno znanstveno istraživanje životne sreće, koje u svojoj kolumni spominje i Ana, koje od 1938. godine, dakle sada već skoro devet desetljeća, provodi Harvardsko sveučilište, rezultiralo je kroz desetljeća stotinama znanstvenih radova objavljenih u najprestižnijim svjetskim znanstvenim časopisima i mnogim znanstvenim monografijama. No trenutni, ukupno četvrti voditelj ovog projekta (Waldinger) i aktualni istaknuti suvoditelj projekta (Schulz), zaslužni su za popularizaciju, odnosno predstavljanje vrijednih nalaza ovog istraživanja širem čitateljstvu, pri čemu se, osim poznatog Waldingerova TED govora, upravo ova knjiga smatra ključnim uratkom.
Sam projekt započeo je kao istraživanje bioloških, psiholoških i socijalnih determinanti uspješnog života dvije skupine mladića – studenata Harvarda u kasnijim tinejdžerskim godinama i mladića iz siromašnih četvrti Bostona mlađe tinejdžerske dobi. Tijekom godina u projekt su uključivane njihove supruge, djeca, supružnici djece te unuci pa tako ono danas prati već treću generaciju ispitanika. Stoga ne čudi nevjerojatno bogatstvo podataka, informacija i uvida koji su prikupljeni intervjuima, anketnim upitnicima i fizičkim mjerenjima, a koje autori predstavljaju u knjizi.
Knjiga je koncipirana na način da u njoj mogu uživati čitatelji svih razina obrazovanja i stručnosti – poruke šalje jednostavnim jezikom, kroz izrazito ilustrativne priče pojedinih sudionika istraživanja, nerijetko konkretnim navođenjem pitanja koja su ispitanicima postavljana i njihovih odgovora. Štoviše, knjiga općepoznate, a čak i stručnijima poznate stvari razlaže na način koji ne djeluje ni najmanje ponavljajuće ili dosadno, a, naravno, predstavlja i mnoge nove ili manje poznate zanimljive nalaze i zaključke.
Osnovna poruka knjige je jasna: „Dobri odnosi čine nas sretnijima, zdravijima i pomažu nam da živimo dulje.“ Poznatije spoznaje koje autori naglašavaju su primjerice: „…količina slobodnog vremena koje imamo nije jedini važan čimbenik: vrlo je važno i ono što radimo s tim vremenom.“, „Stoički filozof Epiktet uočio je da ljude ne uznemiruju događaji, već kako na njih gledaju.“, „…bogat život – dobar život – sastoji se upravo od onoga što ga otežava“, „… djeca … koja su bila zlostavljana, imala su veću vjerojatnost da će imati problema s mentalnim zdravljem i poteškoće u učenju“. S druge strane, samo neki od zanimljivih uvida na koje ukazuju, kako proizašlih iz njihova istraživanja, tako i iz relevantnih istraživanja drugih, su primjerice: „Sama pomisao na osobu koja nam je važna može potaknuti lučenje hormona i drugih spojeva koji putuju našim krvotokom i utječu na naše srce, mozak i brojne druge tjelesne sustave.“, „…bračna sreća u dobi od 50 godina je bolji pokazatelj dobroga tjelesnog zdravlja u kasnoj životnoj dobi od razine kolesterola u istoj dobi.“, „… oni koji se češće uspoređuju s drugima su manje sretni“, „…pasivni korisnici Facebooka, tj. oni koji samo čitaju i pregledavaju, osjećaju se lošije od onih koji se aktivno angažiraju kontaktirajući s drugima i komentirajući objave“, „redovite obiteljske večere povezane su s višim prosjekom ocjena i višim samopouzdanjem djece, uz niže stope zlouporabe droga, tinejdžerske trudnoće i depresije“.
No još važnija poruka knjige je da iako naša genetika i osobine ličnosti uvelike utječu na našu razinu sreće, naši su „postupci i izbori odgovorni za oko 40 posto naše sreće“, što, kako autori naglašavaju, čini veliki dio pod našim nadzorom. Pridodamo li tome da autori neprestano naglašavaju i kako je međuljudske odnose uvijek moguće uspostavljati i unapređivati, dakle kako ih je uvijek moguće poboljšavati, ova je knjiga zasigurno izvrstan priručnik za nastavak (ili početak) rada na odnosima s drugima.
Iz svega prethodnoga lagano je zaključiti da knjigu toplo preporučujem. Čak ju smatram knjigom koju je smisleno pročitati svakih par godina kako bismo se podsjetili koliko su dobri odnosi s partnerom, članovima uže i šire obitelji, prijateljima i kolegama važni za naše zdravlje i dugovječnost, a ponajprije zadovoljstvo u životu.
Žanr: popularna psihologija (životna sreća)
Broj stranica: 307
UKUPNI DOJAM: 5/5
Jezik/stil: – (jednostavan jezik kod kojeg nije važan jezični stil)
Sumornost: 2/5 (poneka tužna priča)
Poželjno predznanje: – (knjiga pisana baš za svakoga)
Preporuka za čitanje: 5/5
p.s. Doživljaj knjige ovisi o tome tko i u kojem životnom trenutku čita.