Varufakis, jedan od utjecajnijih ekonomista i mislilaca na globalnoj sceni danas, u svojoj najnovijoj knjizi iznosi teoriju o tome kako su stvarna tržišta proizvoda i usluga te orijentacija na stvaranje profita zamijenjeni platformama i rentom. Pri tome smatra da je platformski kapitalizam ispravnije nazivati tehnofeudalizmom, jer stvara proletere oblaka (zaposlenici čiji rad vode i ubrzavaju algoritmi/kapital u oblaku) i kmetove oblaka (oni koji besplatno kreiraju sadržaje i tako povećavaju zalihe kapitala u oblaku tehnofeudalista), kao i zbog toga što dovodi do „trijumfa rente nad profitom“, pri čemu rentijerstvo u oblaku objašnjava na primjerima od Amazona do Ubera.
Radi se o rijetko usustavljenoj knjizi, što doduše ne čudi jer ju je ipak napisao sveučilišni profesor, koja slijedi „znanstvenu strukturu“ – u prvom poglavlju (Heriodova tužaljka) autor objašnjava uporišta svoje teorije, u drugom poglavlju (Metamorfoze kapitalizma) tumači osnovne ekonomske pojmove važne za razumijevanje te teorije, u narednim poglavljima (Kapital u oblaku, Uspon oblakaša i propast profita, Što znači riječ? i Globalni utjecaj tehnofeudalizma: Novi hladni rat) detaljno obrazlaže fenomen tehnofeudalizma, dok u završnom poglavlju (Bijeg od tehnofeudalizma) daje svoje „preporuke za unapređenje“.
Također, knjiga je napisana na pristupačan način, uz korištenje široko razumljivih pojmova iz suvremene pop-kulture (od Robinsona Crusoa, preko poteza Dona Drapera iz televizijske serije Momci s Madisona, do likova iz hollywoodskog blockbustera Liga pravde), ali, sukladno autorovom nasljeđu, i mnogih grčkih mitova (npr. onaj o kretskom Minotauru). Zanimljivo, pisana je u formi obraćanja ocu, formi po kojoj su poznata i mnoga svjetska djela (mene je podsjetilo na didaktička pisma Lorda Chesterfielda sinu i lekcije iz filozofije u korespondenciji u knjizi Sofijin svijet).
Osim zanimljivih postulata teorije tehnokapitalizma i demokratsko-socijalističke utopije koju Varufakis nudi kao odgovor na tehnokapitalizam, autor objašnjava i mnoge značajne financijske pojmove i događaje – od sporazuma u Bretton Woodsu i New Deala, preko trgovinskih deficita i državnog intervencionizma za vrijeme globalne financijske krize 2008. godine i pandemije koronavirusa, do globalizacije (ili, kako je Varufakis naziva, globalnog Minotaura kapitalizma čije su sluge neoliberalizam i računala) – što zasigurno čini dodanu vrijednost knjige.
U knjizi je, vrlo aktualno, pojašnjen i ekonomski uspon Kine, a osim dva, kako ih naziva, superfeuda u oblaku (onog SAD-a i Kine), Varufakis opisuje i geostratešku, financijsku i digitalnu irelevantnost Europe.
Sveukupno, knjiga pruža bogat materijal za razmišljanje svakome tko se smatra intelektualcem. Naime, autorovi manje ili više kontroverzni pogledi na nekadašnje i suvremene pojavne oblike kapitalizma i njihova obilježja potiču na promišljanje o ekonomskim, političkim i društvenim fenomenima koji se tiču svih nas, a o kojima smo mnogi, uljuljkani općim blagostanjem, prestali razmišljati. Također, knjiga koju bi trebali pročitati svi zaduženi za promišljanje i određivanje nacionalnih, regionalnih i globalnih politika vezanih uz, kako ga Varufakis naziva, kapital u oblaku – kapital koji se za stvaranje bogatstva koristi općenito IKT-om, a posebice društvenim mrežama, računalnim algoritmima i AI-em.
Naposljetku, knjiga će se vjerojatno posebno svidjeti onima koji su kritični prema mainstream tumačenjima suvremenih pojava na lokalnoj i globalnoj društveno-ekonomsko-političkoj sceni.
Žanr: publicistika (ekonomsko-političko-društvena)
Broj stranica: 231
UKUPNI DOJAM: 5/5
Jezik/stil: –
Sumornost: 2/5 (pomalo zabrinjavaju i Varufakisovo tumačenje globalnog ekonomsko-političkog stanja i njegovo demokratsko-socijalističko rješenje)
Poželjno predznanje: 3/5 (nužno poznavanje ekonomskih pojmova, ali i suvremene pop-kulture)
Preporuka za čitanje: 5/5
p.s. Doživljaj knjige ovisi o tome tko i u kojem životnom trenutku čita.