Almira Sadar, slovenska modna dizajnerica, diplomirala je na Fakultetu za arhitekturu Sveučilišta u Ljubljani i paralelno na Prirodoslovno-tehničkom fakultetu na Odsjeku za tekstil, grafiku i dizajn, gdje je trenutno profesorica na kolegiju Dizajn odjeće. Godine 2003. osnovala je modnu marku ALMIRASADAR, a svoje modne proizvode izlaže od 2013. godine u Milanu, Londonu i Parizu. Godine 2023. dobila je nagradu ELLE Style Award.
Almira, kakvu ženu imate na umu kada kreirate svoju odjeću i ostale proizvode poput torbica, šalova, natikača i dodataka za dom?
Tako kao što svoje studente prepuštam njihovom individualizmu, osobnim idejama i ambicijama, kreiram i svoje proizvode. Ne vodi me misao o točno određenoj vrsti žene, ne vode me modni ili sezonski trendovi. Odjeću stvaram za žene različite životne dobi, različitih oblika i različitih stilova života. Do mene dolaze žene koje cijene individualnost, karakterističan stil izražavanja kroz odjeću i koje se u njoj dobro osjećaju, vezuju se za nju i vole ju čak i nakon, recimo, petnaest godina nošenja. Za mene su ključni osobni izričaj i kreativnost jer se danas više nego ikad izražavamo kroz odjeću, govoreći tko smo, što nas zanima, kakav odnos imamo prema okolini i svijetu. Danas, kada su međuljudski odnosi sve prolazniji i brži, odjećom sve više prenosimo poruke o sebi.
Na siluetama se pojavljuje igra između različitih materijala: pletenih i tkanih, glatkih i čupavih, sjajnih i mat, teksturiranih i čistih; različitim tekstilnim tehnikama kao što su žakarsko pletenje i tkanje, plisiranje i lasersko rezanje, te različitim kombinacijama boja.
Da žene i nakon petnaest godina nose vašu odjeću prilično je neobična misao za vrijeme kada sve više prevladava masovna proizvodnja jeftine i brze mode, odjeće koju mijenjamo nakon nekoliko nošenja.
Na sreću, u modi, čak i kod najprepoznatljivijih svjetskih dizajnera, sve više prevladavaju održiva načela kojih se i sama pridržavam. Ne radi se samo o izboru održivih materijala i tehnika koje ne utječu na okoliš i koje daju odjeći neku trajnu vrijednost, već i o načelu kruženja odjeće, poticanju kupovine u takozvanim second-hand i vintage trgovinama, čime im dajemo drugi ili treći život. Puno se posljednje vrijeme govori o kružnoj ekonomiji i veseli me da modna industrija također ide tim putem. Modni dizajneri koji traju staru odjeću pretvaraju u novu, prilikom nabave materijala paze na to da su iz postojećih zaliha i prilagođavaju zalihe odjeće potrošnji. Važno je bezvremensko oblikovanje i kvalitetna izrada jer te kvalitete produžuju trajanje i nošenje odjeće. U posljednje vrijeme potičemo kupce da donose staru odjeću u trgovinu, koju popravljamo i osvježavamo kako bi ponovno bila pogodna za nošenje. Istaknula bih i svijest kupaca o važnosti održivosti; sve je više onih koji kupuju manje, ali za dulje vrijeme. Mnogo se u posljednje vrijeme govori o kružnoj ekonomiji i veseli me da modna industrija također ide tim putem.
»Proizvodi s naglaskom na ručnom radu podsjećaju na zaboravljene kulturne vrijednosti, razvijaju emocionalnu komponentu u suvremenom dizajnu i naglašavaju lokalno ispred globalnog.«
Almira Sadar
Vaša najčešće citirana rečenica je da bez posebnosti nema osobnosti. Kako biste u svom radu definirali tu posebnost koja ženama koje nose vašu odjeću daje osobnost?
Vjerujem u snagu i razvoj osobnog potpisa i komuniciranja svoje osobnosti kroz odjeću. Svjesna sam da moda ima izražajnu moć, a ta se moć postiže malim posebnostima koje grade osobni stil svakog dizajnera. Danas u svijetu dobre mode nisu važni trendovi, već izražajnost pojedinog modnog dizajnera, prepoznatljivost njegovog stila koju gradi iz godine u godinu. Volim različite materijale, uzorke, teksture, kombinacije materijala i pri izradi obraćam pažnju na detalje. Često industrijske materijale kombiniram s različitim ručnim tehnikama, posebno s pletenjem, vezom i heklanjem, što proizvodima daje jedinstvenost. Ručni rad cijenim prvenstveno zbog znanja i truda uloženog u neki proizvod, zbog povijesne i kulturne vrijednosti pojedinih ručnih tehnika koje se lokalno značajno razlikuju. Moje autorsko i jedinstveno dizajniranje namijenjeno je onima koji žele očuvati i izraziti svoju individualnost. Želim da svaki moj proizvod izražava uvjerenje da bez posebnosti nema osobnosti.
Pratite li svjetske modne trendove? Postoji li neki dizajner kojeg posebno cijenite?
Smatram da svaki modni dizajner mora pratiti sve što se događa oko njega, ne samo modu, već i kulturu i umjetnost općenito, a zatim sve što vidi i doživi interpretirati na svoj način. Kao što sam već rekla, u svom radu ne želim biti ovisna o modnim trendovima doma i u svijetu, ali s veseljem pratim sve što se događa u suvremenoj modi. Jako mi se sviđa današnja moda, njena interdisciplinarnost, najrazličitije suradnje u modi, različiti pristupi dizajnera, miješanje stilova. Veseli me da se moda izlaže u najboljim muzejima suvremene umjetnosti, da je referentna i za druge grane dizajna i arhitekturu, da se isprepliće s glazbom, znanošću, sportom. Upravo ta raznolikost i neograničenost današnje mode mi se čini ključna, jer nudi bezbroj kreativnih mogućnosti za dizajnere.
U modi najviše cijenim Miucciu Pradu zbog njenih inovacija i intelektualizma, Rei Kawakubo, osnivačicu Comme des Garçons, zbog njene neizmjerne kreativnosti i neprilagođavanja postojećem, Martina Margielu zbog njegovih avangardnih pristupa modi koji su pomogli promijeniti ju. Od mlađih dizajnera obožavam Jonathana Andersona, osnivača brenda JW Anderson i kreativnog direktora španjolske modne kuće LOEWE, zbog njegovog poznavanja, odnosa i uključivanja ručnih radova u modu. Također obožavam dizajnericu Patriciu Urquiolu, koja po meni “odijeva namještaj”, i jako cijenim radove Fernanda i Humberta Campane, koji su već godinama uz pomoć recikliranja, upcikliranja i ručnih radova dizajnirali vrhunske proizvode i interijere.
Svi proizvodi su izrađeni u Sloveniji, u radionicama vrhunskih obrtnika (krojačka, pletačka, kožarska radionica), dok se ručni radovi uglavnom izrađuju u studiju.