Polazak u novu školsku ili akademsku godinu u svakom obiteljskom proračunu pokreće dobro poznat i uglavnom unaprijed pripremljen scenarij. Tjednima prije nego što se oglasi prvo školsko zvono ili započnu predavanja na fakultetu, roditelji i studenti sastavljaju popise očekivanih rashoda. Na njima se redaju udžbenici, stručna literatura, bilježnice, sportska oprema, učenički i studentski pokazi, stanarine, školska prehrana te članarine za izvanškolske aktivnosti.
Ipak, čak i pažljivo planirani proračun često zanemaruje jednu kategoriju troškova: one koje nitko ne želi i ne može precizno planirati. Iznenadna ozljeda na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, nezgodan pad tijekom odmora, ozljeda na treningu ili nekoliko dana provedenih u bolnici mogu preko noći donijeti dodatne izdatke i poremetiti financijski plan kućanstva. Upravo se u takvim situacijama vidi da financijska pismenost nije samo sposobnost planiranja očekivanih prihoda i rashoda. Ona podrazumijeva i prepoznavanje rizika te donošenje odluka kojima možemo ublažiti njihove financijske posljedice prije nego što se dogode.
Pristranost optimizma utječe na to da vlastitu izloženost rizicima često procjenjujemo manjom nego što ona uistinu jest. Polazak u školu ili odlazak na fakultet doživljavamo kao poznatu i sigurnu rutinu, pri čemu lako zaboravljamo da su djeca i mladi aktivni, da se bave sportom, putuju, odlaze na izlete i provode velik dio dana izvan kuće. Osim toga, posljedice neočekivane ozljede ne zaustavljaju se nužno na zdravstvenom problemu. Mogu se pojaviti troškovi liječenja i rehabilitacije, stomatoloških zahvata ili drugih potreba povezanih s oporavkom, dok dulje izbivanje iz škole ili s fakulteta može promijeniti svakodnevnu organizaciju cijele obitelji.
Jedan od načina upravljanja takvim rizicima jest osiguranje od posljedica nezgode. No za donošenje informirane odluke nije dovoljno znati da polica postoji ili koliko stoji. Važnije je razumjeti što je njome pokriveno, gdje i kada vrijedi te u kojim okolnostima postoje ograničenja ili isključenja. Tri svakodnevne situacije dobro pokazuju koliko ti detalji mogu biti važni.
Situacija 1: Nezgodan pad na satu tjelesnog
Luka je učenik šestog razreda koji je na satu tjelesne i zdravstvene kulture tijekom vježbanja na spravama nesretno pao, slomio ruku i izbio trajni zub. Zbog prijeloma dobio je longetu koju je nosio 28 dana, a zbog oporavka i stomatoloških zahvata tri je tjedna izostao s nastave. Njegovi roditelji na početku školske godine ugovorili su osiguranje od posljedica nezgode i sada ih zanima što ono u takvoj situaciji zapravo znači.
U ovom slučaju relevantno je nekoliko različitih pokrića. Ovisno o odabranom paketu i ugovorenim osiguranim iznosima, polica predviđa naknadu za lom kosti i gubitak trajnog zuba, dnevnu naknadu zbog nesposobnosti pohađanja nastave te naknadu za nošenje gipsa ili longete od 25. dana. Ukoliko osiguranik ostvaruje pravo i na dnevnu naknadu i na naknadu za nošenje gipsa, naknada će se isplatiti samo po jednom riziku, onome koji je za osiguranika povoljniji. Ako osiguranik ostvaruje pravo na dnevnu naknadu zbog nezgode, ona se isplaćuje od prvog radnog dana stvarnog izostanka s nastave.
No možda je zanimljivije pitanje bi li situacija bila drugačija da Luka nije pao na satu tjelesnog, nego poslijepodne na igralištu ili tijekom vikenda. Ne bi nužno bila. Ovo osiguranje nije vezano samo uz vrijeme provedeno u školi. Prema uvjetima, vrijedi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i na području cijelog svijeta. Obuhvaćene su situacije u školi, na igralištu, kod kuće, tijekom sportskih aktivnosti, praznika, izleta ili putovanja.
To je važna razlika između načina na koji intuitivno doživljavamo „osiguranje učenika” i onoga što ono zapravo predstavlja. Nije riječ samo o zaštiti tijekom nekoliko sati nastave, nego o osiguranju od posljedica nezgode koje vrijedi i izvan škole.
Situacija 2: Ozljeda na klupskom treningu košarke
Elena je redovita studentica koja već godinama trenira košarku i registrirana je članica lokalnoga sportskog kluba. Tijekom službene utakmice vikendom pri skoku pod košem nezgodno je doskočila i pretrpjela težu ozljedu koljena. Pet dana provela je u bolnici, ozljeda je zahtijevala dulju imobilizaciju i rehabilitaciju, a privremeno je morala izostajati i s predavanja.
Na prvi pogled čini se da je situacija jednostavna. Osiguranje od posljedica nezgode vrijedi i tijekom sportskih aktivnosti, a među pokrićima su dnevna naknada za liječenje u bolnici uslijed nezgode, dnevna naknada zbog nezgode, troškovi liječenja, naknada za nošenje gipsa ili longete od 25. dana te trajni invaliditet zbog nezgode.
Ipak, jedan detalj bitno mijenja izračun. Elena nije rekreativno igrala košarku s prijateljima, nego se ozlijedila kao registrirana članica sportskog kluba. Ako je nesretni slučaj nastao tijekom amaterskog bavljenja sportom, na treningu ili pri sudjelovanju na javnim i školskim sportskim natjecanjima u svojstvu registriranog člana sportske udruge ili školskog kluba, prema uvjetima osiguranja isplata se umanjuje za 50 posto. To je dobar primjer zašto pri donošenju financijskih odluka nije dovoljno pogledati samo naslov police ili popis osnovnih pokrića. Na konačan iznos mogu utjecati i okolnosti u kojima se nezgoda dogodila.
Elenin slučaj otvara još jedno zanimljivo pitanje. Što ako je student već osiguran preko fakulteta, a roditelji su mu ranije ugovorili i zasebnu policu nezgode?
Kod osiguranja osoba moguće je imati više polica nezgode. Ako su ispunjeni uvjeti pojedine police, svaka može isplatiti ugovoreni iznos jer se ne radi o nadoknadi iste stvarne štete, nego o ugovorenim naknadama prema pokrićima i osiguranim svotama pojedine police. Drugim riječima, postojanje jedne police samo po sebi ne isključuje mogućnost ostvarivanja prava iz druge.
Situacija 3: Nezgoda nakon studentskog izlaska
Filip je brucoš koji je s društvom slavio položen prvi kolokvij. Tijekom večeri konzumirao je alkohol, a pri izlasku iz kluba spotaknuo se na stepenicama, pao, rasjekao dlan i zadobio lakši potres mozga zbog kojeg je dva dana zadržan u bolnici. Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da je dovoljno utvrditi da Filip ima policu i da je proveo dva dana u bolnici. No upravo ovaj primjer pokazuje zašto je kod osiguranja jednako važno razumjeti isključenja kao i pokrića.
Sama činjenica da se nezgoda dogodila u noćnom izlasku nije navedena kao razlog isključenja. Osiguranje vrijedi 24 sata dnevno, uključujući slobodno vrijeme. Međutim, iz pokrića je isključen nesretni slučaj koji je nastao zbog djelovanja alkohola, opojnih droga ili lijekova. Zato iz same informacije da je Filip te večeri konzumirao alkohol nije moguće unaprijed zaključiti hoće li naknada biti isplaćena. Za odluku o pokriću važne su konkretne okolnosti nezgode i primjena uvjeta osiguranja na pojedini slučaj.
Postoje i druga isključenja. Pokriće ne obuhvaća namjerno prouzročen nesretni slučaj, a kod osoba starijih od 14 godina isključen je i nesretni slučaj nastao pri pokušaju ili izvršenju kaznenog djela. Isključeni su i nesretni slučajevi prouzročeni potresom, ratom, terorizmom i drugim sličnim događajima.
Financijska pismenost nije samo planiranje onoga što očekujemo
Početak školske godine gotovo uvijek nas potakne da razmišljamo o novcu. Uspoređujemo cijene školskog pribora, računamo troškove aktivnosti i prijevoza te pokušavamo unaprijed predvidjeti koliko će nas nova školska ili akademska godina koštati. No dobar financijski plan ne obuhvaća samo troškove za koje znamo da će se dogoditi.
Jednako je važno razmišljati o događajima koje ne možemo predvidjeti, ali čije financijske posljedice možemo pokušati ublažiti. Upravljanje rizikom zato je sastavni dio financijske pismenosti. Ne zato što bismo trebali očekivati da će se nešto loše dogoditi, nego zato što neizvjesnost postoji neovisno o tome razmišljamo li o njoj.
Upravo se tu ponovno javlja pristranost optimizma s početka priče. Lakše nam je izdvojiti novac za tenisice za koje znamo da ih trebamo kupiti nego za događaj za koji vjerujemo da se vjerojatno neće dogoditi. Prvi trošak vidimo, drugi zamišljamo. Ljudski je um pritom mnogo bolji u planiranju onoga što je konkretno i neposredno nego onoga što je neizvjesnost.
Djeca će trčati, studenti će se baviti sportom, putovati i izlaziti, a nezgode se neće uvijek događati ondje gdje ih očekujemo. Cilj dobrog financijskog planiranja nije ukloniti tu neizvjesnost. Cilj je odlučiti koliko njezinih mogućih financijskih posljedica želimo i možemo preuzeti sami.
Jer dobar obiteljski proračun nije samo popis troškova koje očekujemo. U njemu postoji plan i za one koje nitko nije stavio na popis.