Knjiga o jednom od najkontroverznijih businessmana i filantropa novijeg doba u kojem se njegov globalni utjecaj problematizira kroz devet poglavlja, od kojih prva dva biografskog karaktera pričaju o njegovom djetinjstvu, školovanju i poslovnim te filantropskim počecima, a preostala o, kako ih autorica naziva, epizodama iz Sorosevog života: (1.) slamanju financijskih sustava, prvenstveno engleske i tajlandske banke, (2.) jednom od njegovih rijetkih humanitarnih djelovanja početkom 1990-ih u Sarajevu, (3.) poticanju izlaska na slobodne izbore u Slovačkoj, (4.) reformiranju američke politike vezane uz droge sredinom 1990-ih, (5.) aktivnom sudjelovanju u američkim predsjedničkim izborima 2004. godine, (6.) slabljenju utjecaja Sorosevih fondacija u srednjoj i istočnoj Europi u 21. stoljeću te preseljenju Srednjoeuropskog sveučilišta koje je 1991. godine osnovao u Budimpešti 2019. godine u Beč te (7.) idejnom i financijskom podupiranju imigracija za vrijeme europske migrantske krize od sredine do kraja 2010-ih.
Osim s detaljima navedenih „epizoda“, autorica nas upoznaje i s mnogim drugim većim ili manjim doprinosima Soroseve fundacije „Otvoreno društvo“ promicanju društva u kojem, kako autorica objašnjava, svaki pojedinac bez obzira na svoje podrijetlo ima pravo pridonositi građanskoj diskusiji i debati, odnosno u kojem se izbjegavaju tribalizam i totalitarizam u razmišljanju. Primjerice, saznajemo da je Soros bio glavni financijer Fondacije Povelje 77 – humanitarno‑političke organizacije koja je nastavila tradiciju čehoslovačkog disidentskog pokreta iz 1977. godine, da je osigurao sredstva za računala za slovačko Ministarstvo zdravstva i prve internetske veze u slovačkim osnovnim školama te da je donirao nekoliko milijuna dolara za dodatke na plaće vladinih službenika u Gruziji s ciljem eliminiranja njihovog iskušenja da traže nezakonitu financijsku korist. A, očekivano, autorica predstavlja i brojne zanimljivosti vezane uz ovog mađarskog Židova koji danas, u svojoj 96. godini, živi na velikom imanju u državi New York, kao što su činjenica da je njegov brat skijaš zamalo nastupio na Olimpijadi te da je ideju otvorenog društva „pokupio“ od profesora Karla Poppera, jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća, a koji mu je za vrijeme studija na London School of Economics bio uzor.
Sveukupno, sadržajna i zanimljiva knjiga, koja, doduše, ne daje odgovor na pitanje iz svojeg naslova, no čitateljima, na temelju brojnih činjenica potkrijepljenih izvorima, predstavlja dobre i loše Soroseve poteze i strane. A hoćete li se na kraju složiti s autoricom da je ipak bolje da Soros svoj novac nije potrošio na slike jer je stvorio uvjete da više ljudi može živjeti pristojno i dostojanstveno, ili pak s njenim zaključkom da on uopće nije trebao imati milijarde jer društvo u kojem jedna osoba može nagomilati toliko osobno bogatstvo, moć i utjecaj dok mnogi nemaju ništa ne može biti otvoreno, u potpunosti je na vama.
Žanr: publicistika (s elementima biografije)
Broj stranica: 236
UKUPNI DOJAM: 4/5
Jezik/stil: –
Sumornost: –
Poželjno predznanje: 2/5 (poželjno poznavanje ekonomsko-političkog okruženja opisanih „epizoda“ iz Sorosevog života)
Preporuka za čitanje: 4/5
p.s. Doživljaj knjige ovisi o tome tko i u kojem životnom trenutku čita.