Taj strašni pojam na „S“ krivac je za sve loše što nam se u životu događa: od neimanja vremena za sebe, do toga da smo primorani raditi višezadaćnosti (navodno hrvatska inačica za multitaskanje). Stres utječe na naše fizičke performanse, emocionalna stanja, hormonalni balans, prehrambene navike i spavanje. Ukratko, na sve ono što nas čini zdravim osobama.
„Stres ubrzava starenje“ – vrištalo je s jednog novinskog naslova i samo podiglo moju trenutnu razinu kortizola. Sjećam se i svoje frustracije kada mi je ginekologinja objasnila jednostavna pravila za preživjeti perimenopauzu: „Jedi malo više zdravih masti i kloni se stresa!“ Tupo sam u nju zurila, ali već sljedeće sekunde odlučila ne objašnjavati svakodnevnicu jedne majke, supruge, poduzetnice (početnice) koja je uz sve to i malo sklona drami.
Pa kako se kloniti stresa? Pitanje od milijun eura…
Ili možda i nije. Potrebno je samo promijeniti diskurs. Hormeza je biološki fenomen u kojem izlaganje organizma niskoj dozi stresora potiče povoljan i prilagodljiv odgovor. To će potaknuti otpornost, poboljšati sposobnosti kojima dočekujemo novi stresni podražaj i unaprijediti zdravlje. Dat ću primjer iz svoje djelatnosti: osoba želi povratiti vitalnost, osnažiti tijelo i smanjiti bolove koji proizlaze iz slabosti. Vježba koju ću joj zadati je jednostavnim rječnikom „stresor s kojim se mora sukobiti njezin mišić, zglob i živac“. Trening nije ništa drugo nego stres na koji se tijelo želi adaptirati jer u sljedećem sučeljavanju s istim tim treningom ono želi biti spremno. Postaje jače i otpornije, pa čak u budućnosti nudi i bolji odgovor na veće doze stresa.
Naše je tijelo programirano da se adaptira. To je formula za evoluciju. Kosti neće biti čvrste konstrukcije ako ih ne opteretimo (najbolje utegom, ne kolačima i janjetinom), a imunološki sustav neće prepoznati štetne mikroorganizme ako ga ne izložimo istima. No, za adaptaciju je potrebno puno više nego staviti organizam i stresor „u istu prostoriju“. Tijelo treba biti naoružano strategijom i pametnim alatima kako bi povećalo otpornost na višu razinu. U to ulazi: regulacija metabolizma toksina, proizvodnja stanične energije, neutralizacija oksidativnog stresa, redukcija upalnih procesa, uspostava autofagije i popravak DNK.
Tu veliku prevagu ima naš odnos prema tijelu, prehrana (pa uz to i razumijevanje suplementacije), način života i emocionalna higijena. Organizam treba sagledati kao fino uštiman stroj koji treba nauljiti kad zupčanici malo zaškripe. Ili barem ne zalijevati te iste zupčanike vodom, gledati kako hrđaju i onda bespomoćno slijegati ramenima. Hrđa nije neminovnost, nego nebriga.
Kako nauljiti stroj?
B12, C, D vitamini, selen, cink, magnezij, glutation i omega-3 su neki predstavnici osnovnog seta suplementacije. Pojedini će elementi umanjiti oksidativni stres (biološko hrđanje koje dovodi do oštećenja stanica), povećati proizvodnju stanične energije, doprinijeti podjeli stanica, poduprijeti imunitet, podržati enzimatske reakcije i sintezu DNK. Možda ste u deficitu jednog, možda svih, možda nekih koje nisam ni navela. Možemo se igrati pogađanja ili bolje – jednom krvnom pretragom saznati svoj vitaminsko-mineralni ili nutricionistički status.
Kako ne dolijevati vodu na hrđu?
Regeneracija tijela i mozga noću ne može se ničim zamijeniti. Spavanje svima treba biti top prioritet jer optimizira osnovne vrijednosti naših vitalnih znakova (tjelesna temperatura, tlak, otkucaji srca), koncentraciju, kritičko razmišljanje, rad endokrinog sustava te analizu i reakciju na emocionalna stanja. Drugo što bih navela je – kretanje! Ne postoji niti jedan organski sustav koji nema benefita od kretanja. Osim toga, kretanje zahtijeva i veći unos kisika – povećava se dubina i dužina udaha. A prisustvo kisika je odsustvo bolesti. To nas dovodi do trećeg što bih navela: kvalitetno disanje.
Zaključno, možda ovaj tekst nije rekao ništa novo: jedi zdravo, spavaj, duboko diši i kreći se. Jednostavan recept koji često ponavljamo poput papiga. No, razlika između automatske reprodukcije i stvarnog znanja je SVIJEST. Promijenimo percepciju sebe kao njihala koje je pod utjecajem nekih vanjskih sila. Naoružani smo do zuba za ovaj život i za sve što nam baci pod noge. Ideja nije izbjeći stres, nego ga pametno dozirati. A onda s vremenom i povećati. Bitno je samo da svom tijelu pomognete da čini ono što najbolje zna: da procijeni, suoči se, ojača i prilagodi svoje sustave za svaki stresor koji mu donosi svakodnevnica.
