Pri razmišljanju o knjizi koju je prikladno predstaviti na Badnjak, pomogla mi je upravo Ana postavljajući mi pitanje koji mi je najdraži poklon koji sam ikada u životu dobila (vidi „Fotelja“: „Najdraži poklon ikad“). Iako mi je najdraži poklon nešto drugo, dosjetila sam se knjige „Smiješna povijest svijeta“, koju sam prije dosta godina za Božić dobila od jedne od meni najdražih osoba, zaljubljenika u povijest i zemljopis. Sve ove godine čekala je na polici jer, moram priznati, strašila su me njena mala slova, stotine godina i povijesnih činjenica, kao i njen žanr per se. No pokazalo se da se ne radi samo o sentimentalnom, nego i čitalački utemeljenom razlogu za ovaj prikaz.
Iako naziv knjige na hrvatskom jeziku zavarava jer se ne radi o knjizi koja se bavi smiješnim, nego zanimljivim događajima iz ljudske povijesti, knjiga vrlo originalnog koncepta, koja osim što odabrane općepoznate povijesne činjenice prikazuje na inovativan i jezično lepršav način, navodi i mnoge interesantne i intrigantne manje poznate povijesne kuriozitete. Povijest svijeta prikazana je kroz 12 kronološki određenih poglavlja (od „Afrika i poslije nje – 60.000 do 1.500 g. pr. Krista“, preko „Je li tko možda za renesansu? (a usput i za genocid i ropstvo?) – 1.300 do 1575. godine“, do „Jedan svijet – 1963. do 2007. godine“), koja su sva podijeljena u sedamistovjetnih podpoglavlja: U tri riječi (u kojima se daje kratki pregled razdoblja), Što je bilo kada (u kojima se kronološki navode ključni događaji u razdoblju), Zavrtimo globus (u kojima su prikazani odabrani paralelni događaji u različitim dijelovima svijeta u tom razdoblju), Tko bi gori, eto ga doli (u kojima je ukazano na područja, narode, ljudske navade i sl. koje su u dotičnom razdoblju napredovale ili nazadovale), Zbogom, đaci, i hvala na svemu (u kojima su istaknute dodatne zanimljivosti koje su se dogodile u promatranom razdoblju), Bez ovoga smo i mogli (u kojima se osvrće na negativne stvari koje su također obilježile razdoblje) te Povijest u brojkama (u kojima su navedene odabrane poučne i/ili zabavne brojke vezane uz razdoblje). A samo neke od meni dojmljivih novih informacija su da se prethodnicom moderne ekološke znanosti smatraju Aboridžinska vjerovanja, da su si kraljevi Maja bušili uši da čuju božansku mudrost te jezik da mogu govoriti s božanskim autoritetom, da je šest bio broj udaraca bićem koji je po preporuci svete Kolumbe sljedovao redovnike koji bi krivo otpjevali note, da je 70 broj knjižnica u osmom stoljeću u maurskome gradu Cordobi, da jeizrada Fordova Modela T 1915. godine trajala 93 minute te da je rock’n’roll dobio ime po riječi koja na slengu crnih Amerikanaca znači seks.
Sveukupno, iako ne zvuči očekivano od osobe kojoj povijest nije jedan od omiljenijih žanrova, a veliki je poklonik napetih krimića, knjiga uzbudljivija od kriminalističkog romana(doduše, povijest svijeta i jest ispunjena brojnim opasnostima, prijetnjama, neočekivanim obratima, tajnama i moralno izazovnim situacijama). Premda vjerojatno ne toliko atraktivna za dobre poznavatelje i ljubitelje povijesti, zasigurno dopadljiva knjiga za čitatelje koji su od svojih srednjoškolski dana zaboravili na poneko povijesno zbivanje, ličnost ili informaciju smislenu za razumijevanje današnjih društveno-političko-gospodarskih kretanja. Kao na primjer onu da je u četvrtom stoljeću broj službenih rimskih praznika bio 177 dana, a Rimsko carstvo ubrzo nakon toga uspješno propalo.
Žanr: povijest (popularni pristup)
Broj stranica: 399
UKUPNI DOJAM: 4/5
Jezik/stil: –
Sumornost: 2/5 (mnoge povijesne činjenice, naravno, nisu nimalo ugodne)
Poželjno predznanje: 3/5 (poželjno opće poznavanje povijesnih činjenica kako bi se knjiga lagodnije pratila te kako bi se pažnju moglo usmjeriti na zanimljivosti)
Preporuka za čitanje: 4/5
p.s. Doživljaj knjige ovisi o tome tko i u kojem životnom trenutku čita.