Kada knjigu pohvali Simon Sebag Montefiore, jedan od poznatijih povjesničara u svijetu koji pišu povijesne knjige (npr. knjiga „Romanovi 1613. – 1918.“ predstavljena na sest.hr prošli tjedan), malo je vjerojatno da će knjiga razočarati. A kada se još k tome radi o opisivanju ne toliko popularnih povijesnih događaja (nevojna zbivanja u Križarskim državama nisu ni približno toliko popularna kao Križarski ratovi) te ne toliko čuvenih povijesnih ličnosti (vladarice Križarskih država nisu ni približno toliko čuvene kao njihovi „kolege“ Saladin ili Guido (Guy) od Lusignana ili velike povijesne vladarice kao što su Hatšepsut, Kleopatra, Elizabeta I. i Katarina Velika), malo je vjerojatno da knjiga nije poučna. Konačno, ako su tema knjige žene, koje iako su činile polovicu svjetske populacije u svim povijesnim razdobljima rijetko pronalazimo u povijesnim spisima jer njima dominiraju vladari, ratnici, pustolovi i znanstvenici, izvjesno je da je knjiga inspirativna.
Povjesničarka Katherine Pangonis napravila je dobar posao. Ne samo da se radi o informativnoj povijesnoj knjizi, nego je svoj prvijenac napisala toliko pitko da se stječe dojam da se radi o povijesnom romanu. Pratimo privatne i političke događaje vezane uz živote vladarica Križarskih država – Morfije, njenih kćeri (Melisanda, Alisa od Antiohije, Hodierna i Ioveta) te njenih unuka (npr. Konstanca od Antiohije) i praunuka (npr. Marija od Antiohije i Sibila Jeruzalemska), ali i drugih vladarica u Križarskim državama (npr. Eleonora od Akvitanije, Agnesa od Kurtenea i Marija Komnena). A ono što saznajemo je da one nisu bile samo suokrunjivane sa svojim supruzima jer je takav bio običaj, kao i da njihova uloga nije bila samo osiguravanje krvne linije i pravovaljanog nasljeđivanja posjeda ili regentstvo zbog maloljetnosti njihovih sinova, nego da su i aktivno suvladale odnosno sudjelovale u donošenju političkih odluka, ali i u potpunosti samostalno vladale.
Žanr
Povijest
Mjesto i vrijeme radnje
Križarske države (grofovija Edesa, kneževina Antiohija, grofovija Tripoli i Jeruzalemsko kraljevstvo) od 1099. godine kada je završio Prvi križarski rat do Saladinovog osvajanja Jeruzalema 1187. godine.
UKUPNI DOJAM: 5/5
Jezik/stil: 3/5
Sumornost: 2/5
Poželjno predznanje: 2/5 (zanimljivije je čitati ukoliko se poznaje povijesni kontekst)
Preporuka za čitanje: 4/5
p.s. Doživljaj knjige ovisi o tome tko i u kojem životnom trenutku čita.