Oznaka da se radi o bestseleru #1 New York Timesa i Wall Street Journala te superlativne izjave Billa Gatesa i Baracka Obame otisnute na koricama knjige i više su nego dostatne preporuke za čitanje neke knjige. Ne škodi niti tekst na koricama koji kaže da je veća vjerojatnost da točne odgovore na opća pitanja o stanju u svijetu nasumce odaberu čimpanze, nego da nakon pomnog razmišljanja točne odgovore daju učitelji, novinari, investicijski bankari ili nobelovci.
A ako vas pak ni navedeno nije zaintrigiralo, sigurno će vas zainteresirati deset instinkata zbog kojih se radije nego činjeničnim stanjem pri sagledavanju svijeta oko sebe vodimo stereotipovima i predrasudama. Na njih uz pomoć sina i snahe ukazuje ugledni švedski liječnik, statističar i stručnjak za javno zdravstvo Hans Rosling, koji nam te instinkte objašnjava kroz statističke podatke o demografiji, obrazovanju, zdravstvu, dohodovnim razinama te drugim općim podacima o svjetskom stanovništvu i životu na Zemlji, kao što su: prosječni broj djece po ženi od 1800. godine, postotak djevojčica u zemljama s niskim dohotkom koje završavaju niže razrede osnovne škole, prosječni očekivani životni vijek, najbolesnije i najzdravije zemlje među bogatima i siromašnima, rast/pad smrtnih slučajeva uzrokovanih prirodnim katastrofama, ugrožene životinjske vrste, rast/pad prosječne temperature.
Deset instinkata koje autori opisuju te za koje daju naputke kako se s njima nositi, su:
- instinkt jaza (a stvarnost često uopće nije polarizirana),
- negativistički instinkt (a svijet postaje sve bolji, no negativne informacije mnogo lakše pronalaze put do nas),
- pravocrtni instinkt (a pravocrtne su linije rijetke u stvarnosti),
- instinkt straha (a zapravo nas naši prirodni strahovi od zatočeništva, nasilja i zagađenja nagone da sustavno precjenjujemo te rizike),
- instinkt veličine (a zapravo „zabrinjavajući“ broj treba samo usporediti ili podijeliti s nekim relevantnim brojem),
- instinkt generalizacije (koji je potrebno izbjeći kada se radi o pogrešnim generalizacijama),
- instinkt sudbine (jer su urođene osobine a ne sudbina sama po sebi te koje određuju budućnost ljudi, zemalja, religija i kultura),
- instinkt jedne perspektive (a problem je potrebno razmatrati iz mnogo kutova ako ga se želi pravilno razumjeti i pronaći praktično rješenje),
- instinkt okrivljavanja (a uputno je odoljeti traganju za žrtvenim jarcem) te
- instinkt hitnosti (iako je hitnost ipak rijedak slučaj).
Rezultati velikog broja ispitivanja koja su autor i suradnici proveli nad različitim skupinama ispitanika diljem svijeta ukazuju da su ljudi skloni svakom od navedenih instinkata, zbog čega bi knjigu trebao pročitati ne samo svatko tko smatra da je cijeli život potrebno učiti, nego i svatko tko se smatra učenim.
Konačno, zanimljivo je pročitati i kojih nas pet globalnih rizika prema autoru/ima trebaju zabrinjavati, posebice imajući u vidu da su autori knjigu po prvi puta objavili 2018. godine te kojim su ih redoslijedom naveli: (1.) globalna pandemija, (2.) financijski kolaps, (3.) treći svjetski rat, (4.) klimatske promjene i (5.) ekstremno siromaštvo.
Žanr
Publicistika
Broj stranica: 337
UKUPNI DOJAM: 4/5
Jezik/stil: –
Sumornost: –
Poželjno predznanje: 3/5 (poznavanje osnovnih činjenica o današnjem svijetu vezanih uz demografiju, dohodak, obrazovanje, zdravlje te druge opće teme čini knjigu zanimljivijom ne samo zbog toga što se nećete razočarati u vlastito znanje i time demotivirati za nastavak čitanja, nego i zbog toga što ćete biti zaintrigirani razmišljati o vlastitom stereotipiziranju)
Preporuka za čitanje: 5/5
p.s. Doživljaj knjige ovisi o tome tko i u kojem životnom trenutku čita.