Srednja životna dob, u smislu prikupljenog određenog životnog iskustva, zasigurno je razdoblje u kojem ima smisla poznata djela, koja smo u mladosti morali (lektira) ili imali interes pročitati (pravljenje važnim), pročitati ponovno. Mene je tako, nakon što sam ga u mladosti prvenstveno morala čitati (6 godina učenja starogrčkog), zaintrigirao Platon. Odlučila sam krenuti s poznatim Platonovim dijalozima – kraćim djelima u kojima glavni protagonist Sokrat (u stvarnosti, općepoznato, Platonov učitelj) ulazi u filozofske rasprave kroz koje Platon problematizira različita životna pitanja. Krenula sam od dijaloga „Gorgija ili O sofistima“ potaknuta podnaslovom „Što ti izgleda veće zlo – činiti nepravdu, ili trpjeti je?“, razmišljajući je li vrijeme da u 50-ima budem još manje tolerantna na trpljene nepravde.
„Odgovor“ koji sam „dobila“ zaintrigirao me je općenito, ali je i potvrdio moju prethodnu odluku da na svoju kratkoročnu „to-be-read“ listu stavim nekolicinu Platonovih djela (pa tako vjerojatno uskoro slijede osvrti i na druga Platonova djela, za sada zasigurno „Menon ili O vrlini“ i „Država“). Naime, iako „čitanje Platona“ zvuči strašno pretenciozno, a sjećanja na sate prevođenja njegovih misli sa starogrčkog su „bolna“, dijalozi putem kojih Platon razmatra različite filozofske teme i predstavlja svoje stavove o tim temama svojim su izričajem izrazito pristupačni – jasni, razumljivi, a čak i jednostavni. Štoviše, jednostavnosti praćenja teksta pridonio je i prevoditelj sa starogrčkog, koji je prema ustaljenoj praksi prevoditelja definirao podnaslove radi, kako piše, „lakšeg pregleda materije i lakše orijentacije čitatelja“.
Eventualno zaziranje od čitanja ovog, a tako i drugih Platonovih dijela, jer se ipak radi o, uz njegovog učitelja Sokrata i učenika Aristotela, jednim od najuvaženijih i najutjecajnijih filozofa u povijesti čovječanstva, u potpunosti je nepotrebno. Iako se potencijalno očekuje težak tekst jer jezik filozofa nije razumljiv prosječnom čovjeku ni današnjeg a kamoli ljudima iz Platonovog vremena, a tako i arhaičnost teksta jer ga je pisao grčki filozof iz razdoblja prije Krista, kroz jednostavnost kojom Platon čitatelju približava zahtjevnu problematiku očituje se sva njegova veličina. Uostalom, i sam Platon tako gleda na stvari – Gorgiji, filozofu, sofistu i retoričaru prema kojemu je djelo nazvano, u usta stavlja sljedeće riječi: „…jer ja se, između ostaloga, mogu pohvaliti i time da nema nijednog čovjeka na svijetu koji bi bio u stanju da s manje riječi neku stvar objasni.“
Naime, djelo „Gorgija ili O sofistima“ bavi se nekolicinom važnih tema onoga, ali i današnjega doba, od kojih se prvo problematizira upravo retorika. Druge teme kojih se Platon dotiče u ovim dijalozima su, primjerice, ljudske vrline, izvori moći, činjenje i trpljenje nepravde, odnos dobra i zla, stanje duše poslije smrti, ali i „sitne“ teme kao što su definiranje ljekarništva (smatra ga vještinom) i kulinarstva (ne smatra ga vještinom nego običnom iskustvenom djelatnošću). Tako na primjer Sokrat izgovara sljedeće riječi: „…nisu svjesni koliko je bjedniji u usporedbi s bolesnim tijelom život s bolesnom dušom, s dušom koja je pokvarena, nepravedna i bezbožna“ (str. 69.), „…ako bi trebalo birati između toga da li nasreću treba trpjeti ili je činiti, ja bih prije izabrao da se meni učini nepravda, nego da je ja učinim drugome“ (str. 47.) te „…svatko tko dobro čini je sretan i blažen, a nesretan je tko ne radi dobro“ (str. 118.).
Sveukupno, visoka ocjena za ukupni dojam i visoka ocjena preporuke za čitanje posljedica su prvenstveno bezvremenskih tema kojih se Platon u knjizi dotiče, ali i zanimljivosti čitanja riječi i razmišljanja osobe koja je živjela prije više od 2.000 godina. A, uostalom, Platon je ipak Platon.
Žanr: filozofija
Broj stranica: 151 + 13 stranica napomena
UKUPNI DOJAM: 4/5
Jezik/stil: –
Sumornost: 2/5 (neke teme neminovno podsjećaju na nepravde i zle ljude s kojima se susrećemo u životu)
Poželjno predznanje: nije potrebno zbog napomena prevoditelja na kraju knjige koje pojašnjavaju pojmove, situacije i likove koje se spominje
Preporuka za čitanje: 4/5
p.s. Doživljaj knjige ovisi o tome tko i u kojem životnom trenutku čita.